Godinama unazad, opozicija u Republici Srpskoj bila je meta stalnih napada iz vladajuće strukture, predvođene Miloradom Dodikom i SNSD-om. Svaki pokušaj političke kritike ili drugačijeg pogleda na pravac u kojem ide Srpska, bio je etiketiran kao “izdajnički”, “plaćenički”, “sarajevski”, a nerijetko i “strani interes”. Imena poput SDS-a i PDP-a korištena su kao sinonimi za “rušitelje Srpske”, a njihovi lideri izloženi brutalnim verbalnim napadima i medijskom linču.

Autor: Vijesti Srpske

Danas, međutim, svjedočimo zaokretu koji se ne može protumačiti drugačije nego kao očajnički pokušaj spasavanja političkog kapitala. Nakon što je Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo presudu kojom je Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora, iz SNSD-a dolazi poziv za formiranje – pazite sad – vlade nacionalnog jedinstva, u kojoj bi sjeli za isti sto upravo oni koje su do juče nazivali izdajnicima.

U zaključcima Predsjedništva SNSD-a, koje će biti upućene Glavnom odboru, navodi se potreba za „što širim društveno-političkim konsenzusom“, kao i poziv svim parlamentarnim partijama da zajednički djeluju u institucijama BiH, uz uslov bojkota odlučivanja dok se, kako kažu, ne vrati ustavna pozicija Republike Srpske.

Ironično, zar ne?

Kako objasniti biračima da je neko ko je godinama optuživan da ruši Republiku Srpsku – odjednom postao neophodan saveznik za njen spas? Kako pomiriti retoriku iz skupštinskih govornica, saopštenja i partijskih biltena sa sadašnjim pokušajem političkog pomirenja? I, konačno – da li je u pitanju iskren poziv na dijalog, ili politička kalkulacija pred ozbiljnu krizu koju je vlast sama sebi zakuhala?

Ne tako davno, opozicija je proglašavana „sarajevskom agenturom“, sada se poziva da zajedno sa SNSD-om odbacuje „odlučivanje u zajedničkim institucijama“. Politička zrelost ili strateška panika?

Jedno je jasno: SNSD sada treba ono što je godinama rušio – opoziciju. Birači će znati procijeniti da li je ovo trenutak političkog preobražaja ili tek pokušaj da se u posljednjem trenutku izbjegne potonuće.

Jer, kada vladar pozove “izdajnike” u pomoć – ili je priznao poraz, ili je izgubio kompas.